{"id":1179,"date":"2025-09-11T07:35:00","date_gmt":"2025-09-11T07:35:00","guid":{"rendered":"http:\/\/friendlycityindex.com\/?post_type=news&p=1179"},"modified":"2026-09-11T07:56:22","modified_gmt":"2026-09-11T07:56:22","slug":"zagrepcani-zive-u-30-minutnom-gradu-novo-istrazivanje-otkriva-koliko-smo-daleko-od-od-urbane-mobilnosti-buducnosti","status":"publish","type":"news","link":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/newsroom\/zagrepcani-zive-u-30-minutnom-gradu-novo-istrazivanje-otkriva-koliko-smo-daleko-od-od-urbane-mobilnosti-buducnosti\/","title":{"rendered":"ZAGREB PAO NA TESTU 15-MINUTNOG GRADA: VI\u0160E OD POLOVICE GRA\u0110ANA PUTUJE DVOSTRUKO DU\u017dE"},"content":{"rendered":"\n

Ideja 15-minutnog grada<\/strong> posljednjih je godina postala globalni urbanisti\u010dki ideal \u2013 \u017eivot u kojem su posao, \u0161kola, trgovina, lije\u010dnik, kulturne i sportske ustanove te prostor za slobodno vrijeme dostupni za svega \u010detvrt sata hoda, vo\u017enje biciklom ili javnim prijevozom. No, najnoviji rezultati Friendly City Indexa<\/strong> otkrivaju neugodno iznena\u0111enje: ve\u0107ina ispitanika iz Zagreba smatra da je na\u0161 glavni grad pao na ispitu<\/strong> i jo\u0161 uvijek je daleko od vizije \u201egrada na dohvat 15 minuta\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtka Syno International<\/strong>, specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka, provela je istra\u017eivanje o konceptu 15-minutnih gradova<\/strong> u devet zemalja Srednje i Isto\u010dne Europe: Hrvatskoj, \u010ce\u0161koj, Estoniji, Litvi, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slova\u010dkoj i Ukrajini. Inicijativu je pokrenuo i podr\u017eava Bolt, najve\u0107a europska platforma za mobilnost, koja sura\u0111uje s mnogobrojnim neovisnim stru\u010dnjacima i akademskim institucijama, s ciljem da gra\u0111anima omogu\u0107i usporedbu u\u010dinkovitosti svojih gradova s drugima.<\/p>\n\n\n\n

Idealan \u017eivot na dohvat 15 minuta \u2013 stvarnost jo\u0161 uvijek udaljena<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Gra\u0111ani 54 gradova u devet zemalja<\/strong> sudjelovali su u istra\u017eivanju odgovaraju\u0107i na pitanja koliko im je vremena potrebno da stignu do ve\u0107ine klju\u010dnih odredi\u0161ta u svom gradu. Rezultati pokazuju da ve\u0107ina stanovnika u \u010dak 48 gradova \u017eivi u tzv. 30-minutnim gradovima<\/strong>, dok se iznimke \u2013 u kojima ve\u0107ina ispitanika mo\u017ee do svojih odredi\u0161ta sti\u0107i u 15 minuta ili manje \u2013 bilje\u017ee isklju\u010divo u manjim gradovima. Iako se koncept 15-minutnog grada<\/strong> povezuje s kvalitetnijim, zdravijim i odr\u017eivijim \u017eivotom te ga pojedini gradovi, poput Pariza, ve\u0107 nastoje provesti u praksu, istra\u017eivanja pokazuju da su i vode\u0107e metropole jo\u0161 uvijek daleko od tog standarda, naj\u010de\u0161\u0107e ostaju\u0107i u okvirima \u201e30-minutnog grada\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Zagreb rekorder u gubljenju vremena u prometu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Gra\u0111ani Zagreba, Zadra, Splita, Rijeke i Osijeka sudjelovali su u ovom me\u0111unarodnom istra\u017eivanju. Zagreb se izdvojio kao jedini grad s popisa u kojem je \u010dak 56% stanovnika izjavilo da im je potrebno barem 30 minuta kako bi stigli do svojih uobi\u010dajenih odredi\u0161ta. U Osijeku su mi\u0161ljenja podijeljena \u2013 47% ispitanika smatra da im treba pola sata, dok jednaki udio tvrdi da im je dovoljno 15 minuta. Sli\u010dna je situacija i u Splitu, gdje 45% gra\u0111ana procjenjuje da do cilja sti\u017ee za 30 minuta, a 44% vjeruje da im je \u010detvrt sata sasvim dovoljno da stignu na \u017eeljenu destinaciju.<\/p>\n\n\n\n

Zadar osvaja titulu najboljeg 15-minutnog grada u regiji: hrvatski grad pobjednik regije me\u0111u 54 europska grada<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Na vrhu ljestvice 15-minutnih gradova<\/strong> me\u0111u 54 analizirana grada na\u0161ao se Zadar<\/strong>, apsolutni pobjednik koji je odnio prvo mjesto budu\u0107i da su \u010dak 54% ispitanika iz Zadra<\/strong> potvrdilo da im je dovoljno \u010detvrt sata da stignu do \u017eeljenog odredi\u0161ta. Na suprotnom kraju spektra smjestila se latvijska Riga<\/strong>, gdje tek 9,8% stanovnika<\/strong> u\u017eiva u toj prakti\u010dnosti, dok je predzadnji Kijev<\/strong> sa svega 11,6% ispitanika<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Ovi rezultati oslikavaju veliku raznolikost \u2013 dok se neki gradovi sve vi\u0161e pribli\u017eavaju idealu, drugi od njega ozbiljno zaostaju. Me\u0111u balti\u010dkim prijestolnicama najbli\u017ei konceptu \u201e15-minutnog grada\u201c je Tallinn<\/strong>, u kojem 19,2% stanovnika<\/strong> svakodnevne potrebe ostvaruje unutar \u010detvrt sata.<\/p>\n\n\n\n

I drugi hrvatski gradovi tako\u0111er imaju \u010dime impresionirati, 53% Rije\u010dana<\/strong> i 47% Osje\u010dana<\/strong> izjavilo je da do odredi\u0161ta stignu za 15 minuta. Zanimljivo, upravo su u tim gradovima dostupni Boltovi elektri\u010dni romobili, koji se naj\u010de\u0161\u0107e koriste za kra\u0107e relacije do dva kilometra ubrzavaju\u0107i dolaske na odredi\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

Putovanje nije samo pitanje udaljenosti, ve\u0107 navika i izbora prijevoza, infrastrukture i urbanisti\u010dkog planiranja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ocjene iz CEE gradova znatno se razlikuju, ali ukupni trend pokazuje da koncept 15-minutnog grada i dalje ostaje velik izazov. Veli\u010dina grada o\u010dito utje\u010de na prosje\u010dno vrijeme putovanja, ali rezultati tako\u0111er pokazuju da presudnu ulogu imaju i drugi faktori \u2013 poput prometne infrastrukture, dostupnosti javnog i alternativnog prijevoza, urbanisti\u010dkog planiranja i svakodnevnih navika. Ta dostupnost zauzvrat pozitivno utje\u010de na osobne financije, mentalnu dobrobit i ukupnu kvalitetu \u017eivota. Iskustvo 15-minutnog grada oblikuju ne samo gradska infrastruktura, nego i izbori gra\u0111ana, stil \u017eivota i prometne navike. Prema istra\u017eivanju, ovaj obrazac izra\u017eeniji je me\u0111u mla\u0111im ljudima. Tako\u0111er, oni koji koriste dijeljene ili alternativne na\u010dine prijevoza putuju br\u017ee od onih koji ovise o privatnim automobilima.<\/p>\n\n\n\n

Prometni stres: tihi neprijatelj zdravlja i kvalitete \u017eivota<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Iako 15-minutni gradovi slu\u017ei kao korisna referentna vrijednost, koncept nije samo stvar vremena. Ako ljudi provode vi\u0161e vremena u prometu, to odra\u017eava negativne posljedice urbanisti\u010dkog dizajna \u2013 koje u kona\u010dnici utje\u010du na kvalitetu \u017eivota gra\u0111ana, od financija do zdravlja.<\/p>\n\n\n

\n
\n
Prometne gu\u017eve ne uzrokuju samo stres i tjelesnu napetost, nego i osje\u0107aj da nam vrijeme izmi\u010de iz ruku. Umjesto da ga posvetimo odmoru ili obitelji, sate provodimo u koloni, \u0161to dugoro\u010dno stvara frustraciju i iscrpljenost. Dugotrajna vo\u017enja kroz gradske gu\u017eve ostavlja sna\u017ean trag i na tijelu i na psihi \u2013 tijelo reagira ubrzanim radom srca, povi\u0161enim krvnim tlakom i napeto\u0161\u0107u mi\u0161i\u0107a, a psihi\u010dki se javljaju razdra\u017eljivost i pad koncentracije. Kada je takav stres svakodnevan, on se pretvara u kroni\u010dnu iscrpljenost, probleme sa spavanjem pa i ozbiljnije zdravstvene pote\u0161ko\u0107e.<\/blockquote>\n
– izjavila je Tihana Gamulin Ulaga, savjetodavna terapeutkinja te savjetovala kako se bolje nositi sa stresom uzrokovanim prometom: <\/figcaption>\n <\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n <\/span>\n

Va\u017eno je razviti male strategije kojima tijelu i umu dajemo predah \u2013 kroz svjesno disanje, glazbu koja opu\u0161ta ili kratke trenutke odmora izvan vozila. Takvi mali koraci mogu napraviti veliku razliku u tome kako se nosimo sa svakodnevnim prometnim izazovima.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

Kombinacija prijevoznih sredstava za br\u017ee stizanje na odredi\u0161te<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Podaci iz svih tr\u017ei\u0161ta pokazuju da me\u0111u onima koji uspijevaju \u017eivjeti u skladu s konceptom 15-minutnog grada, najpopularniji na\u010dini prijevoza su: elektri\u010dni romobili (47,37%), bicikli (36,52%) i usluge taksi prijevoza putem aplikacija (35,42%).<\/p>\n\n\n\n

Arhitekt Filip Stekovi\u0107 iz Zip arhitektonski studio komentira kako bismo u na\u0161oj metropoli pobolj\u0161ali prometnu proto\u010dnost:<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\n
\u017delimo li Zagreb pribli\u017eiti modelu 15-minutnog grada, potrebno je obeshrabrivati kori\u0161tenje osobnih automobila i poticati razvoj javnog prijevoza, biciklisti\u010dke infrastrukture i mikromobilnosti. Istovremeno, grad treba stvarati sna\u017ene polifunkcionalne podcentre koji nude javne, uslu\u017ene i poslovne sadr\u017eaje unutar kvarta, \u010dime se smanjuje svakodnevna tranzicija stanovnika prema monofunkcionalnim zonama poput Radni\u010dke ceste, Buzina ili Donjeg grada.<\/blockquote>\n
– izjavljuje arhitekt Filip te nadodaje: <\/figcaption>\n <\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n <\/span>\n

U tranzicijskom razdoblju veliku ulogu mogu odigrati privremene financijske stimulacije koje bi potaknule gra\u0111ane na promjene pona\u0161anja \u2013 primjerice, kori\u0161tenje zajedni\u010dkih vo\u017enji. Nekada je bilo uobi\u010dajeno da vi\u0161e ljudi zajedno ide na posao jednim automobilom, a danas se ve\u0107inom vozi samostalno. Ukoliko bi gra\u0111ani koristili grupne vo\u017enje i mikromobilnost, istovremeno bi se smanjio broj vozila na cestama i pokazala stvarna orijentacija prema za\u0161titi okoli\u0161a.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

Planiranje po mjeri \u010dovjeka: osam na\u010dela koja vode prema 15-minutnom gradu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Javni prijevoz, me\u0111utim, manje je zastupljen me\u0111u ovim \u201e15-minutnim stanovnicima\u201c \u2013 samo 14,69% ga koristi kao glavni na\u010din kretanja, u usporedbi s 26,23% koji voze privatne automobile i 26,67% koji koriste usluge dijeljenja automobila. Iako gradovi mogu imati razli\u010dite izazove povezane s vremenom putovanja, ocjena u kona\u010dnici ovisi o udjelu gra\u0111ana koji osje\u0107aju da \u017eive u 15-minutnom gradu. To zna\u010di da je recept za uspjeh uglavnom univerzalan: smanjiti gu\u017eve, pobolj\u0161ati javni prijevoz te pro\u0161iriti infrastrukturu i pristup alternativnim opcijama mobilnosti.<\/p>\n\n\n\n

Studija \u201e\u00b115-Minute City: Human-Centred Planning in Action\u201c Tehni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u M\u00fcnchenu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

navodi osam klju\u010dnih na\u010dela planiranja: blizina osnovnih usluga; dostupnost javnog prijevoza; gusto\u0107a naseljenosti i zaposlenosti; mje\u0161ovita namjena prostora; ulice pogodne za hodanje i vo\u017enju biciklom; ugodni javni prostori; inkluzivnost; i univerzalna prisutnost ovih karakteristika u cijelom gradu.<\/p>\n\n\n\n

Friendly City Index<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Ljestvica 15-minutnih gradova, temeljena na me\u0111unarodnom istra\u017eivanju, prva je inicijativa Friendly City Indexa. Friendly City Index me\u0111unarodna je baza podataka s ocjenama koja uspore\u0111uje moderne gradove CEE regije iz perspektive usmjerene na ljude \u2013 pokrivaju\u0107i sve, od svakodnevnog vremena putovanja i pristupa zelenim povr\u0161inama do osobnih financija i biciklisti\u010dke infrastrukture.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zagrep\u010dani \u017eive u 30-minutnom gradu: novo istra\u017eivanje otkriva koliko smo daleko od od urbane mobilnosti budu\u0107nosti<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1111,"template":"","categories":[],"class_list":["post-1179","news","type-news","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/news\/1179","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/news"}],"about":[{"href":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/news"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/friendlycityindex.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}